Šesterostruko zadovoljstvo, Ljepota je u očima nautičara (članak iz Yachts Croatia br. 49, slike Antonia Rossettia) (Tekst Josipa Vlahović Cikatić Photos Antonio Rossetti & Tanja Drinković)
Naša suradnica Josipa Vlahović Cikatić već godinama predlaže različite sedmodnevne rute ne bi li vam pomogla u inspiraciji za plovidbu. Međutim, ovo ljeto Josipa je izabrala šest uvala koje vrijedi posjetiti, a izabrane su po našem zajedničkom kriteriju kao prijedlog da ovogodišnju plovidbu srednjodalmatinskim akvatorijem upotpunite izvornom ljepotom koja zbog velikog broja nautičara polako blijedi
U obilasku lokacija po Jopinu izboru idealno nam je poslužio novi višetrupac čarter agencije Ultra sailing, koja nam je za ovu priliku omogućila vožnju njihova MY37 Fountain Pajota. Osim što ih iznajmljuje, Ultra na hrvatskom tržištu i prodaje ove, sve popularnije katamarane koji polako postaju novi dio čarter ponude na Jadranu. Nešto više od 11 metara dug motorni katamaran neočekivano je komforan, a jačina i postignuta brzina njegova motora okretno nas je ‘provozala’ po zamišljenoj ruti te se pokazao idealnim za ljetnu plovidbu Jadranskim morem. Najava jakog vjetra nije nas pokolebala u namjeri da u malo vremena prijeđemo više od 100 nautičkih milja i posjetimo Josipine pomno odabrane uvale. Još u davnoj prošlosti uvala Lovište bila je popularno sidrište rimskih galija koje su plovile između Hvara i Korčule, a zbog svog povoljnog položaja jednako rado je posjećena i danas. U uvali se zbog njezine veličine gužva ne osjeća te na sidrištu ne postoji šušur kakav karakterizira razvikane viške i hvarske uvale. Na sreću ljubitelja intimnijih momenata, ni samo mjesto Lovište u srcu sezone ne gubi svoj lokalni ribarski štih. U uvali se po svakom vremenu može naći siguran zaklon jer dno odlično drži, a na nautičarima je samo da odaberu prikladan kutak ovog prostranog sidrišta s obzirom na očekivane vremenske prilike. Najpopularnije se usidriti u uvali Runci koja se nalazi u sjeverozapadnom dijelu. Veći dio te uvale je nenastanjen, ali nažalost dio njenih prirodnih ljepota narušava nemaštovita novogradnja. Runce kopneni put spaja sa samim mjestom Lovištem, ali puno je zanimljivije tih pola milje u predvečer preploviti gumenjakom i pri tome obavezno posjetiti vrsni restoran Barsa koji je iznimno popularan među nautama. U maloj ribarskoj lučici mjesta Lovište teško se može naći vez jer su tu uglavnom vezani lokalni ribarski brodovi i koćarice, ali moguće se usidriti tik pred njom pa ako imate sreće, ujutro će vam ribari ponuditi friški ulov te će i gastronomski doživljaj biti potpun. Sjeveroistočna obala otoka Hvara nalazi se izvan glavnih nautičkih tokova, a u njezinu središnjem dijelu, kao kakva sramežljiva ljepotica, zavukla se uvala Pokrivenik. Iako predstavlja jedino dobro sidrište na potezu od Jelse do Sućurja, u njoj nikada nema velikih gužvi, jer lokalne brodice koje je svakodnevno posjećuju ujedno je uvečer i napuste pa se u njoj noću pronađe tek pokoji čarter brod. Ova poveća uvala se zapravo sastoji od pet krakova, a daleko najljepše se usidriti u središnjem, najdublje uvučenom kraku koji je okružen strmim impresivnim liticama, a završava lijepim žalom s velikim oblutcima iza kojeg se nastavljaju vinogradi i maslinici. Malo ponad uvale sa zapadne strane se nalazi špilja Badanj koju vrijedi posjetiti. Treba napomenuti da je uvala Pokrivenik zaštićena od svih vjetrova osim od bure, a ako nije riječ o jakoj buri, zaklon se može potražiti u istočnom kraku. Tu se nalazi malo pristanište koje je opskrbljeno murinzima, a tik do njega hotel Timun, u čijem restoranu možete nešto i prezalogajiti. Za posjet najljepšoj uvali otoka Biševa – Biševskoj luci, na svu sreću potrebno je dopuštenje boga vjetra – Eola, ali treba i po krmi ostaviti podosta nautičkih milja, čemu zahvaljujemo što njezine prirodne ljepote nisu narušene. Naime, svi zapadni vjetrovi su ovdje opasni, što potvrđuje i podatak da je posljednja komiška falkuša baš u Biševskoj luci stradala za jedne od nevera. U prošlosti ovo je bila glavna luka otoka pa ne čudi činjenica da je pitoreskno naselje koje se nastavlja na samu plažu dobilo naziv – Porat. Biševsku luku krase tirkizne boje mora, stjenovita obala, pješčana plaža nadvita borovinom te malena špilja ljubavi na samom izlazu pa za mnoge predstavlja viziju uvale snova. To potvrđuje i podatak da ju je ugledni irski magazin The Irish Times uvrstio među sedam najljepših plaža na svijetu. U srcu sezone nađe se tu i desetak brodica, usidrenih ili pak vezanih za neku od bova. Preko dana u uvali je i podosta dnevnih izletnika, ali kada noć padne, u uvali ostane tek nekolicina nautičara. Svakako se u nekom od dva lokalna restorana osladite vrhunskom ribom i autohtonim biševskim plavcem pa se stopite sa zvjezdanim nebom i neometanim titrajem prirode što vas okružuje. Uvala Blaca predstavlja morski prilaz jedinstvenom arhitektonskom spomeniku otoka Brača, pustinji Blaca pa bismo je opravdavano mogli prozvati: uvala Blaca – ‘vrata pustinje’. U Blacama se nautičari jednostavno prepuste morskim radostima ili se, pak, nakon slanog osvježenja odluče za otprilike 45-minutnu šetnju do spomenute turističke atrakcije. Do prije nekoliko godina taj put je krasila duboka hladovina, a nakon velikog požara sada se šuma tek postepeno obnavlja. Samostan Blaca, utočište reda glagoljaša, podignut na strmoj litici, danas je muzej i mjesto koje se svakako preporučuje posjetiti. U uvali kao da se zelene boje borovine u isto vrijeme preslikavaju i spajaju s najfinijim morskim nijansama, a iznad žala mala kapelica pridodaje i duhovnu komponentu ovoj savršenoj puzzli. Kako su dubine velike, brodovi se uglavnom sidre u zapadnom dijelu uvale te krmene konope vezuju za tu stranu obale. Na sreću, do ove nenastanjene uvale još uvijek ne vodi cesta, a za čarobnu noć potreban je samo izostanak južnih vjetrova. Međutim, treba imati na umu da se nakon jačeg maestrala valovi razliju po uvali pa bi se i u tom slučaju čarobna noć lako mogla pretvoriti u besanu noć pojedinih članova posade. Uvala Čarnjeni, među starosjediocima poznata kao Porteruša, jedna je od najljepših uvala zaštićenog prirodnog rezervata – otoka Šćedra. Smještena je s južne strane otoka, odnosno na nautički popularnoj trasi između Hvara i Korčule pa u ovu uvalu – zaštićenu od popodnevnog maestrala – preko dana gotovo uvijek uplovi poneki nauta, a za mirna vremena nekolicina ih provede i noć na sidru. Porterušu treba izbjegavati samo za južnih vjetrova, što potvrđuje i prelijepo šljunčano žalo izmodelirano snagom spomenutih valova. Najsigurnije se usidriti u dnu uvale te vezati krmene konope za sjevernu obalu pa se stopiti s mirisima okolne borovine i tirkiznim bojama mora. Posebnost ugođaja mogao bi pokvariti samo kakav nepoželjan glodavac poput štakora, ali plastična boca na krmenim konopima bit će dovoljna za miran san. Za one željne pustolovina, tu je maleni puteljak koji vodi do druge strane otoka, ali imajte na umu da ta staza nije za turiste, već samo za avanturiste. Krajem ljeta u Porteruši se često nađe i pokoja ribarska brodica, a ako je galebovi nadlijeću u svom nemirnom letu, budite sigurni da vam je friški riblji ulov na dohvatu ruke. Otok Saplun predstavlja još jedan rajski kutak našeg plavog mora. Stražari te nenarušene iskonske ljepote su okolni grebeni i pličine, modra pučina što ga većim dijelom okružuje te vjetrovi koji u čitavom lastovskom akvatoriju znaju puhati iznimno snažno. Iako bi već sljedećeg ljeta u toj laguni trebale biti postavljene bove, nadajmo se da će prirodne ljepote Sapluna, kao dio Parka prirode otoka Lastova, ipak ostati sačuvane. Ovoj osamljenoj laguni najsigurnije je prići s istoka, a između Sapluna i Arženjaka Malog nemojte pokušavati proći jer su mnogi ovdje neslavno završili. Međutim, taj tirkizni prolaz daleko je najatraktivniji za ‘snorkeling’, a sidriti se može s obje strane. Nemojte propustiti zaplivati do najfinijeg bijelog pijeska po kojem je ujedno ovaj nenaseljeni otok dobio prikladno ime – Saplun. Stopite se s kliktajem galebova, ali i širom otvorite oči jer, osim malih, možda ugledate i kakvo veće morsko stvorenje u razigranim skokovima.
